Kome to smetaju nudisti na Jadranu?

Nema puno stvari po kojima je Hrvatska bila prva u svijetu, a mnogi će se iznenaditi kada saznaju da je jedna od njih – nudizam.

Hrvatska je, naime, prva zemlja u svijetu koja je otvorila komercijalni naturistički kamp, Koversadu u Vrsaru davne 1961. godine.

No, prvu službenu nudističku plažu dobila je još ranije, 1936. kada je britanski kralj Edward VIII s djevojkom Willis Simons, na proputovanju Jadranom, stigao na Rab i zatražio od lokalnih vlasti da se gol okupa u uvali Kandarola (koju su Austrijanci zvali ‘Engelsbucht’ – Anđeoska uvala) za što je, možda jer je ipak bila riječ o kralju, uspio dobiti dozvolu.

U prošlom stoljeću naturistički objekti u Europi bili su dostupni samo za članove, no u bivšoj su državi upravo u tom segmentu turističke ponude namirisali novac dobrostojećih stranaca. Samo primjera radi, Francuska, koja je danas najjača u naturizmu, krenula je s otvaranjem otvorenih objekata 10 godina iza Hrvatske.

No, dok se posljednjih desetljeća broj naturističkih centara zatvorenog i otvorenog tipa u Europi povećava – osobito na tome rade Španjolska i Portugal, u Hrvatskoj su stvari krenule nizbrdo. Od 33 kampa koliko ih je bilo krajem 80-tih, danas ih je tek 10, iako smo još uvijek treći u Europi po kapacitetima za 56800 osoba.

Što se, dakle, dogodilo s nudizmom u Hrvatskoj upitali smo Davorina Žugčića, predsjednika Društva naturista Hrvatske. ‘Dogodio nam se jedan neokonzervativizam koji se u Hrvatskoj pojavio početkom 90-tih. Dogodio nam se i rat, devastacija objekata. Nakon rata promijenio se menadžment u mnogim hotelskim kućama koji o naturizmu nije imao pojma i gleda se samo profit’, pojašnjava Žugčić. Naime, kampovima upravljaju uglavnom velike kompanije koje sve manje ulažu u taj segment turizma. Naime, pozicije kampova uglavnom su uz more, a mnogim se vlasnicima u nekom trenutku učini primamljivijim ideja da bi mogli imati hotel koji, s dobrom ponudom, može zarađivati cijele godine.

No, isto tako, dodaje Žugčić, može se upitati i što se događa s HTZ-om i Ministarstvom turizma: ‘Segmenta naturizma nema niti u jednom planu, masterpalnu… A trebao bi biti jedan od brendova hrvatskog turizma. Već godinama imamo stari katalog…’

U Dalmaciji ostala samo dva naturistička kampa

Razloge smanjivanja broja naturističkih kampova u Hrvatskoj i posebno Dalmaciji gdje su ostala samo dva – Sovinje na otoku Pašmanu i Nudist na Hvaru, Žugčić vidi i u tome što za vrijeme Domovinskog rata gosti nisu mogli doći do tih kampova pa su se djelomično preselili u Istru ili izvan Hrvatske.

U Kamping udruženju Hrvatske (KUH) kažu da kretanja broja turista u nudističkim kampovima prate one brojeve koje se odnose na cjelokupno stanje kamping turizma u Hrvatskoj. Prema procjenama, 15 posto svih gostiju u Hrvatskoj čine naturisti. To bi značilo da je na Jadranu prošle godine boravilo 1,82 milijuna nudista a tu se ubrajaju i oni u kampovima i oni koji idu samo na nudističke plaže.

Upravo na njima treba tražiti još jedan razlog smanjenju broja nudista – ‘tekstilci’ koji dolaze na nudističke plaže i ponašaju se agresivno prema nudistima, a onda se ovi povlače tamo gdje će imati mir. Takve se situacije ne događaju u isključivao naturističkim kampovima, no na onima otvorenog tipa su česte, a o samo FKK plažama da se i ne govori. Tu bi se više trebala aktivirati turistička zajednica i inspekcije, no kao da im to i nije baš u interesu.

Od 10 kampova osam se nalazi u Istri, a najveći naturistički kamp u Hrvatskoj je rovinjska Valalta koja je proglašena i najboljim turističkim kampom u Europi. U Istri dakle, naturizam cvate, u Dalmaciji se gasi, no kakva je, ukupno gledajući, budućnost naturizma u Hrvatskoj? Hoćemo li i dalje nizbrdo?

‘Ja bih volio biti optimist. Vjerujem da će u nekom trenutku broj kampova i objekata za naturiste ipak rasti. Pa imali smo i hotele za naturiste! No, potrebno je da se država opet počne brinuti za naturizam kao jedan od brendova hrvatskog turizma’, kaže Žugčić.

U KUH-u pak pretpostavljaju da rasta kapaciteta za naturiste više neće biti, ali isto tako niti u jednom segmentu naturizma ne očekuju padove. Smatraju da trendovi u Hrvatskoj odgovaraju situaciji kakva je i u Europi. ‘Bez obzira što posljednjih nekoliko godina svjedočimo padu apsolutnog broja naturističkih kampova, tradicija naturizma u Hrvatskoj i dalje se nastavlja. Naturizam u Hrvatskoj je postojan, a klijentela sigurna. Radi se o gostima koji kampove posjećuju duži niz godina i to kroz više generacija pa možemo reći da se radi o ‘prenašanju stila života’ iz generacije u generaciju’, zaključuju u KUH-u.

Nudist nije isto što i swinger

Prosječan naturist je visokoobrazovana osoba veće platežne moći pa nije čudo da je potrošnja u njihovim kampovima 20 posto veća od drugih. Ipak, oni stvarno bogati odlaze na naturističke kruzere ili pak imaju svoje brodove, navodi Žugčić i dodaje:

‘Na nudističkim plažama nema smeća, pristup prirodi i okolišu je edukativniji. To i jest bit naturizma – suživot s prirodom, poštivanje prirode. Naturisti su i liberalniji prema rodnim skupinama. Problem je što se u Hrvatskoj uz nudizam, potpuno pogrešno, vežu pojave poput swinganja, seksa na javnim mjestima, egzibicionizam, voajerizam.’

Ipak, postoji slučaj u Hrvatskoj kada je naturistički kamp zatvoren upravo zbog seksualnih aktivnosti koje su se počele vezati uz njegovo ime, a riječ je o kampu Monsena u Rovinju.

Izvor: Dnevnik.hr

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *